20558

Frankenvini

Frankenweenie, SAD, 05 oktobar 2012

Sinopsis

Dirljiva priča o dečaku i njegovom psu. Kad iznenada izgubi svog voljenog psa Sparkija, mladi Viktor će uz pomoć nauke uspeti da oživi svog najboljeg prijatelja - uz samo neke male prepravke. Pokušaće da sakrije svoju ručno napravljenu kreaciju, ali kad Sparki pobegne, Viktorovi školski drugari, nastavnici i ceo grad shvatiće da novi „život na povocu" može da bude monstruozan.
Frankenvini
„Frankenvini“ predstavlja osvrt na klasične horor filmove koji su umnogome uticali na detinjstvo Tima Bartona. Ovo film postiže ne samo crno-belom formom, već i nevinošću „stop-moušn“animacije, koja odražava jednostavnost priče i odiše dubinom i osećajnošću.
Osim što je režirao “Frankenvinija”, njegov prvenac kada su Diznijevi dugometražni animirani filmovi u pitanju, Barton se našao i u ulozi producenta uz Alison Abati, dok je Don Han potpisan kao izvršni producent.
Barton je studirao na kalifornijskom umetničkom institutu s drugim velikanima animacije, poput Henrija Selika, Džona Lasetera, Breda Birda i Džona Muskera, da bi se kasnije zaposlio u Dizniju kao animator. No, njegov talenat i jedinstvena vizija uskoro su uzeli maha i rezultirali filmovima koji oduzimaju publici dah već duže od četvrt veka.
„Frankenvini“ je treći film Tima Bartona snimljen „stop moušn“ tehnikom, a prethodila su mu dva velika filmska hita – „Mrtva nevesta“, film nominovan za Oskara u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma, i „Noćna mora pre Božića“, nominovan u kategoriji najboljih vizuelnih efekata.
Iako se njegov opus svakako može nazvati filmskog baštinom, Barton to relativizuje kada kaže, „Ne vodi me želja da kreiram filmsku baštinu. Ukoliko mi neka osoba priđe na ulici i kaže mi kako je nešto što sam stvorio imalo pozitivnog uticaja na nju, to mi je sasvim dovoljno.“
Frankenvini

O Filmu

Kada je Timu Bartonu prvi put na pamet pala ideja za „Frankenvinija“, on je ovo ostvarenje zamislio kao dugometražni animirani film snimljen „stop moušn“ tehnologijom. Zbog finansijskih ograničenja, umesto toga režirao je kratki igrani film za studio Dizni 1984. godine. U to vreme Barton je skicirao likove po svojoj zamisli.
Barton je oduvek želeo da napravi dugometražnu verziju „Frankenvinija“. Kao dete, voleo je da gleda klasike horor žanra, a pogotovo „Frankenštajna“. No, ono što ga je posebno motivisalo bila je njegova lična veza s pričom o dečaku i njegovom psu.
Po njegovim rečima, „Razlog zbog kog sam izvorno želeo da snimim „Frankenvinija“ imao je korene u mom detinjstvu i ljubavi ka horor filmovima. U isto vreme, radi se i o ljubavi prema psu koga sam imao. To je veoma posebna veza, prepuna emocija. Psi, naravno, nemaju životni vek koliki je čovekov, tako da se kraj takve veze neizostavno mora doživeti. U kombinaciji sa pričom o Frankenštajnu, ova ideja mi se učinila neverovatno moćnom – to je veoma lična uspomena.“
Barton filmove strave i užasa doživljava na poseban način, srodnom načinu na koji su bajke ili folklor u vezi sa stvarnim životnim problemima, a upotreba „stop moušn“ animacije u „Frankenviniju“ odraz je priče o Frankenštajnu, što dodatno produbljuje film. „Dopala mi se ideja stvaranja ni iz čega, što je i razlog moje ljubavi prema „stop moušn“ animaciji“, kaže Barton. „Uzmete beživotnu lutku i udahnete joj život.“

Kasting

Uloge: Winona Ryder, Martin Short, Catherine O’Hara, Martin Landau, Charlie Tahan...
Scenaro: John August

VIKTOR
Viktor Frankenštajn je pametan i vredan 10-godišnjak kog inspiriše nauka. Živi s roditeljima i psom, Sparkijem, u gradiću Nju Holand. Viktor se strastveno bavi snimanjem filmova i pronalascima u svojoj radionici na tavanu. Kad Sparki pogine u automobilskoj nesreći, Viktor će iskoristiti svoju naučnu genijalnost da ga povrati u život.

SPARKI
Sparki je odan i razigran bul terijer čija se radoznalost može meriti samo s radoznalošću njegovog voljenog vlasnika, Viktora. Sparki obožava da trči za loptom i da glumi glavnu ulogu u Viktorovim filmovima. On odiše entuzijazmom i neograničenom energijom, koju čak ni njegova prevremena smrt ne može da umanji.

EDGAR "I" GOR
Edgar "I" Gor je neprilagođeni dečak željan pažnje, koji nema nijednog prijatelja, ali očajnički želi da bude Viktorov partner za sajam nauke. U svojim pokušajima da bude prihvaćen, "I" ima običaj da zabrlja i obično ne razmišlja pre nego što nešto izgovori. Iako će obećati da neće odati Viktorovu tajnu, ona će mu ipak skliznuti s jezika.

ELZA VAN HELSING
Elza van Helsing je duševna i tmurna Viktorova drugarica iz odeljenja. Ona živi u kući pored njegove sa svojim ujakom tiraninom, gradonačelnikom Burgmajsterom, koji je primorava da bude ovogodišnja „Mala Holanđanka“ na gradskoj proslavi Dana Holandije. Elza takođe ima voljenog ljubimca, pudlu Persefonu, i iskreno saoseća sa Viktorovim bolom zbog gubitka Sparkija.

Frankenvini

Kritika

Strašan film, u onom najpozitivnijem smislu, samo za hrabru decu i roditelje. Dobro,  smešno-strašno-smešan, prepun neverovatno spooky likova, koji su svaki ponaosob omaž klasicima horora, od Frankenštajna, Drakule, Keri, Godzile, preko grbavca do pirana i gremlina...  Majstorski kolaž noar kadrova i uglova snimanja pozajmljenih iz svih onih crno-belih filmova kojih smo se plašili u detinjstvu,  dramatičnog osvetljenja, uz naravno odrovarajuću strašnu muziku, stalno žonglirajući našim najdubljim emocijama. Da sve to savršeno funkcioniše, po starom dobro oprobanom receptu i na današnjim klincima upravo dokazuje ovaj "crtać". Školska lektira kadra i svetla svim novopečenim rediteljima, koji žele da koketiraju sa hororom.

Obavezno, zbog mistične atmosfere filmskog mraka, pogledajte u bioskopu, po mogućstvu nekom starom i prašnjavom, sa zvučnicima i sedištima koji krckaju...

Petar Čubelić

Podeli sa prijateljima

Ostavite komentar

Ostavili ste komentar kao gost.

Pretraga Filmova

Full Review William Hill www.wbetting.co.uk